“Technique is not being able to juggle a ball 1000 times. Anyone can do that by practicing. Then go and work in the circus. Technique is passing the ball with one touch, with the right speed, at the right time, to the correct foot of your team mate.

Johan Cruyff

Žongliranje s loptom dugo je vremena bilo pokazatelj talentiranosti nogometaša. Kroz žongliranje se mjerio i procjenjivao talent. Kako i ne bi, kada su vrhunski svjetski igrači poput Maradone ili Prosinečkog bili majstori u tome. Žongliranje s nogometnom loptom postalo je toliko popularno da se razvilo u zaseban sport, odvojen od nogometa. Ovaj članak pokušava objasniti povezanost vještine žongliranja s nogometnim vještinama. Podcjenjujemo li žongliranje ili mu pridajemo preveliku važnost?

Definicija žongliranja nogometnom loptom

Žongliranje nogometnom loptom podrazumjeva manipulaciju predmetom isključivo uz pomoć ljudskog tijela s ciljem da lopta ne padne na tlo. Pri manipuliranju, lopta se ne smije nositi ili hvatati, već se udarati svim dijelovima tijela osim ruku. Žongliranje se može izvoditi individualno ili u grupi (nekoliko žonglera u krugu).

Što je “freestyle”  ?

Freestyle football je sportska umjetnička vještina s nogometnom loptom. Pioniri “freestylea” bili su cirkusanti koji su tom vještinom zabavljali publiku početkom 20. stoljeća. Jedan od njih bio je Enrico Rastelli, talijanski akrobat i žongler, rođen i odrastao u cirkusu. On je žonglirao raznim predmetima, uključujući i nogometnu loptu. Bio je izrazito talentiran performer, iako nikada nije igrao nogomet.

Poveznica između žongliranja i nogometa

Postoje vrhunski nogometaši koji su razvili žonglerske vještine. Među njima je najpoznatiji Diego Maradona, koji je bio toliko vješt u žongliranju da je spretno manipulirao svim vrstama okruglih predmeta.

Gledajući cirkuske žonglere i najveće nogometne zvijezde, mnogi su poželjeli naučiti manipulirati loptom. Postavljanje izazova u žongliranju, od kojih su neki ušli u Guinnessovu knjigu rekorda, dodatno je promoviralo ovu vještinu. Popularnost nogometa i razvoj interneta otvorili su vrata novom sportu.

Uz snažnu podršku sportske industrije, koja je freestyle football performere vidjela kao influencere koji mogu pomoći u podizanju prodaje sportske opreme, rodio se novi sport. Ronaldinho je 2015. postao ambasador Freestyle Football saveza, povezujući naizgled nepovezivo – nogomet i cirkusku umjetnost, profesionalizam i hobi.

Danas je freestyle football zasebna sportska disciplina koja ima svoje poddiscipline. Ona je poput sportske gimnastike, gdje se među ostalim ocjenjuje umjetnički dojam. Freestyle football temelji se na umijeću žongliranja loptom i tjelesnoj koordinaciji, odnosno usklađenosti u vremenu i prostoru.

Koja je povezanost žongliranja i nogometne vještine?

Prava i najveća povezanost je nogometna lopta. Cirkusko žongliranje, bilo da se radi s loptom, čunjevima ili nečim trećim, nije vezano za nogomet. Te dvije aktivnosti toliko su različite da vaterpolo ima više sličnosti s nogometom nego freestyle football.

Nogomet je momčadski sport u kojem postoji gol ili cilj koji se ostvaruje nadvladavanjem protivnika. Pri tome se koriste specifične akcije koje su karakteristične za nogomet. Sve to ima i vaterpolo, dok žongliranje lopte nema ništa od toga. Žongliranje je umjetnički performans s unaprijed uvježbanim trikovima.

Najbolji dokaz toga je činjenica da vrhunski žongleri ne mogu konkurirati u profesionalnom nogometu, dok istovremeno najbolji nogometaši svijeta nisu ni blizu vještini žonglera. Manji segment koji ih povezuje, nogometna lopta, pokazuje da određeni profesionalni igrači mogu doseći određenu razinu žonglerskih vještina.

Nogomet je momčadski sport u kojem postoji gol ili cilj koji se ostvaruje nadvladavanjem protivnika. Pri tome se koriste specifične akcije koje su karakteristične za nogomet. Sve to ima i vaterpolo, dok žongliranje lopte nema ništa od toga.

Pomaže li vježbanje žongliranja nogometašima?

Žongliranje nogometnom loptom ima koristi za mlade nogometaše u sljedećim aspektima:

• Razvija se opća koordinacija tijela
• Razvija se osjećaj za loptu
• Razvija se koncentracija i fokus
• Razvija se opća aerobna kondicija
• Razvija se mozak i intelekt

Vidimo da žonglerske vještine doprinose razvoju djece. Bilo da se radi o žongliranju rukama, nogama ili cijelim tijelom, djeca koja žongliraju usredotočena su na ono što rade, u pokretu su i prilagođavaju se lopti. U ranoj fazi razvoja ne postoji razlog da djeca ne provode što više vremena u ovoj aktivnosti.

Vidimo da žonglerske vještine doprinose razvoju djece. Bilo da se radi o žongliranju rukama, nogama ili cijelim tijelom, djeca koja žongliraju usredotočena su na ono što rade, u pokretu su i prilagođavaju se lopti.

U čemu je problem sa žongliranjem?

Djeca, roditelji i neki treneri izjednačavaju treniranje žongliranja s treniranjem nogometa. Žongliranje nije dio nogometne igre. Žongliranjem se razvija um i tijelo. Za nogometaša je dobro da bolje osjeća loptu i tijelo jer će s time imati bolje temelje za napredak u nogometu. No, da bi napredovao u nogometu, trebao bi trenirati nogometnu igru.

Učenje nogometa nije povezano s učenjem žongliranja u užem smislu. Kao što učenje hodanja nije povezano s učenjem nogometa, iako ljudi hodaju i udaraju loptu igrajući nogomet. Problem nastaje kada se žongliranje protumači kao dio nogometne igre te mu se pridoda veća hijerarhijska vrijednost nego što zaslužuje.

U tom slučaju može doći do pogreške, tako da se nogometni potencijal djeteta ocjenjuje kroz žongliranje. Netko tko pridaje pretjeranu važnost žongliranju mogao bi izbaciti važnije sadržaje za učenje nogometa i zamijeniti ih manje relevantnim vještinama.

Učenje nogometa nije povezano s učenjem žongliranja u užem smislu. Kao što učenje hodanja nije povezano s učenjem nogometa, iako ljudi hodaju i udaraju loptu igrajući nogomet.

Zaključak

Djeca bi trebala provoditi slobodno vrijeme žonglirajući. Ona djeca kojima je draže uzeti naranče u ruke, čunjeve ili lopte, umjesto igranja videoigara, imaju veće šanse za uspjeh u sportu i životu. Žongliranjem se razvija mozak, koncentracija, strpljenje i disciplina. Balansiranje predmetom u prostoru koordinira cijelo tijelo. Sve su to faktori koji utječu na brže učenje nogometa.

No, ne treba biti u zabludi – i vožnja bicikla, plivanje, košarka, judo i slične aktivnosti također utječu na tjelesnu kondiciju i koordinaciju, što posredno pomaže razvoju nogometnih vještina. Problem nastaje kada djeca odu na trening iz školske klupe i potom se vrate sjediti u fotelju. Mozgu je to premalo “zdravih” podražaja.

Drugi problem je kada se nedostatak žongliranja i kretanja u slobodno vrijeme prelije na vrijeme treninga nogometa. Umjesto da se uči nogomet, trenira se žongliranje. Stoga bi roditelji trebali poticati djecu da treniraju svoje tijelo u slobodnom vremenu. Žongliranje je odlična vježba, ali u onom malo strukturiranog vremena na treningu, djeca bi trebala učiti nogomet.