Da li znate da su ozljede koljena najčešće i najteže ozljede u sportu? U globalu one se ne mogu otkloniti i svaki nogometaš je svjestan rizika ozljeđivanja. Ipak, taj rizik se može umanjiti na osobnoj razini i tako sačuvati karijeru. Ako vas zanima kako i kada nastaju ozljede koljena u nogometu, koje su posljedice i kako ih prevenirati ovo je tekst za vas.
Uvod
Najveći transfer nekog igrača iz Hrvatske ostvario je GNK Dinamo 2016. godine. Iako je Dinamo prodao niz fenomenalnih igrača poput Luke Modrića, Matea Kovačića ili Eduarda Da Silve rekordni transfer od 22.5 milijuna eura drži Marko Pjaca.
Dok Mateo Kovačić i Luka Modrić ostvaruju nevjerojatne karijere Eduardo i Pjaca nisu uspjeli ostvariti svoj potencijal. Razlog su ozljede. Eduardo je imao težak lom noge dok se Marko Pjaca bori s ozljedama koljena. I baš te ozljede koljena lijeve i desne noge su se pokazale kao preveliki teret u razvijanju nogometne karijere.
Marko Pjaca nije bio jedini dragulj kojeg su izdala koljena. Mnogim igračima su se problemi s koljenima dogodili prije nego što su potpisali ugovor života. Nikola Moro, Luka Ivanušec, Lukas Kačavenda i Luka Sučić su prošli ozljede koljena kao mladi igrači. Što je ogromna šteta po njihove karijere. Svi oni su veliki talenti i potencijalne zamjene Luke Modrića.
Na žalost mnoge talente s ozljedama koljena ne upoznamo, jer im se ozljeda dogodi još u omladinskim školama. To je strašan udarac od kojega se nikada u potpunosti ne oporave. Puknuće ligamenata koljena zahtjeva višemjesečnu stanku. Svi možemo zamisliti što znači jednom igraču propustiti nogometnu sezonu?
Zašto je nogometašima koljeno ranjiva točka?
Koljeno nam služi da bi se kretali i održavali stabilnost tijela. Nogomet, kao igra obiluje širokom lepezom pokreta u kojem sudjeluju mišići, tetive i kosti koljena. Igrači poskakuju i doskakuju na noge. Također često mijenjaju smjer kretanja pri čemu se moraju zaustavljati i ubrzavati. To opterećuje noge, pogotovo koljena.
Uz sve to nogomet je kontaktni sport. Dolazi do udaraca i sudara. To su vanjske sile s kojima se teško boriti, pogotovo u trenucima umora. Udarci ne dolaze samo od protivnika. Udara se i lopta. Sam udarac po lopti nije toliko zahtjevan za tijelo. Problem je što nogometaši za vrijeme treninga udare na stotinu puta loptu u kratkom vremenu.
U takvim situacijama gdje su ”mehanički” kvarovi uzrokovani zamorom materijala uslijed velike potrošnje točka pucanja se događa na točki koja je najkompleksnija. Ona je ujedno i najranjivija zato što se sastoji puno sitnih dijelova. Čim neki od tih dijelova ne radi kako treba, narušava se cijela funkcija koljena.
Koji su dijelovi koljena?
Glavni dijelovi koljena i njihova funkcija
Ligamenti
Vezivno tkivo koje drži koljeno tako da ne dopušta zglobu prekomjerno kretanje odnosno izvrtanje. Da koljeno ne bi šetalo lijevo- desno ili se izvrnulo postoji više ligamenata. Prednji križni je najpoznatiji u nogometnom svijetu zbog učestalosti pucanja. Uz njega imamo i stražnji križni,
medijalni kolateralni ligament i lateralni kolateralni ligament.
Menisci
Uloga meniska je da distribuira silu u koljenom zglobu. On zapravo djeluje poput amortizera. To se obično događa prilikom doskoka. U koljenu imamo dva meniska – medijalni i lateralni. Zahvaljujući tim hrskavičnim diskovima kosti koljena se manje troše i lakše podnose udare.
Tetive
Tetive vežu mišiće natkoljenice i potkoljenice sa zglobom koljena. Tetive se nastavljaju na mišić i učvršćuju na koljenične kosti. Za njih je važno da budu optimalno elastične i izdržljive kako bi mogle obavljati svoju funkciju.
Patela
Prednja čašica koja štiti koljeno se još naziva i patela. Ona ima dvojaku ulogu. Osim što ta mala trokutasta kost štiti koljeno od izravnih prednjih udara, ona povećava efikasnost mišića. Zahvaljujući pateli koja ima ulogu poluge, kvadriceps može proizvesti veću silu, kod recimo udaranja lopte.
Zglobna hrskavica
Hrskavica oblaže kosti i zglobove. Ona je čvrste strukture, ali tanke i glatke površine. To smanjuje trenje koje nastaje prilikom pokreta. Upravo zbog hrskavice kosti ne stružu jedna po drugoj nego klize što im produžuje vijek.
Zglobna tekućina
Sinovijalna membrana u koljenu proizvodi tekućinu koja djeluje kao lubrikant odnosno ”ulje” s kojim se podmazuje zglob. Uz pomoć nje dobijemo fine, odmjerene, precizne i lagane pokrete koji su oslobođeni nelagode.
Za zdravlje je potrebno da svaki od dijelova koljena bude optimalan, te izvršava svoje zadatke. Dovoljno je da jedan od segmenata unutar koljena nije sinhroniziran kako bi se funkcija koljena narušila. Narušavanjem funkcije, osim nogometne izvedbe ugrožava se i zdravlje igrača.
Koji su signali da nešto nije u redu s koljenom?
Nogometaši često mogu ignorirati određene simptome koji ih ne udaljavaju od nogometnih terena, nego ih ometaju u izvedbi. To naravno nije dobro. Ovo su neki od njih;
Bol
Osjet boli u koljenu je snažan indikator da nešto nije u redu. Bol se može pojaviti samo kod određenih pokreta, ali može se osjetiti i u mirovanju. Kad je bol u pitanju treba ju shvatiti ozbiljno i otkriti uzrok. Da li je to od djelovanja vanjske sile (udarac, pad) ili je nešto drugo.
Oticanje
Oticanje koljena nije dobar znak. Ono često dolazi uz bol, ali ne mora. Uzrok oticanja može biti udarac odnosno ozljeda ili upala zgloba (infekcija). Ovisno o tome koljeno može oticati postepeno ili naglo.
Ukočenost
Osjećaj ukočenosti zgloba nakon mirovanja je znak da treba obratiti pažnju na njegovu funkcionalist. Iako se ukočenost može povući kroz vježbe zagrijavanja ne treba ju ignorirati. Dugotrajno zanemarivanje može dovesti do ozbiljnih problema.
Drugi simptomi
Osim suptilnih znakova da nešto nije u redu s koljenom postoje i oni očiti. To su nesigurnost, kada se igrač ne može osjećati sigurno na svojim nogama. Tada je otežano kretanje, a kamo li igranje nogometa. Nestabilnost je prouzrokovana ozljedom ligamenata.
Teško ozlijeđeno koljeno može biti deformirano. Jednostavno oblik ozlijeđenog i zdravog koljena se evidentno razlikuje. Uslijed deformiteta i boli nije moguća nikakva aktivnost nego se jasno radi o teškoj ozljedi.
Zbog čega nastaju ozljede koljena?
Fizički kontakt
Nogomet je sport u kojem ne možemo spriječiti izravne udarce ili sudare. Uslijed djelovanja vanjskih (protivnički igrač) sila na tijelo može doći do pucanja ligamenata ili kostiju u zglobu. Do ozljeda može doći i prilikom nezgodnog starta na loptu ili pada.
Takve situacije se ne mogu spriječiti. Ali ima dobra vijest. One su rijetke i ne događaju se tako često. Oštri startovi u nogometu su strogo zabranjeni i praćeni su visokim kaznama. Slučajni incidenti kada se igrač zabije u drugoga ili stativu od gola su sporadični.
Umor
Na TV ekranima možemo vidjeti igrače kako padaju kao pokošeni na za vrijeme nogometnih utakmica dok kraj njih nema nikoga tko bi ih mogao ozlijediti. To naravno nije zbog toga što je neko pucao na njih. Uzrok pada je pucanje ligamenata koljena.
Uslijed akumulacije velikog umora mišići gube snagu i funkciju. Kod promjene smjera sila se prebacuje na ligamente. Oni nemaju tu moć da samostalno izdrže pritisak te pucaju. To su najčešće ozljede u nogometu.
Dobra stvar je da se mogu prevenirati ili predvidjeti u mnogo slučajeva. Važno je da igrač ima dobru komunikaciju s glavnim trenerom i kondicijskim trenerima. Druga stvar je da postoje kontrole praćenja umora kod igrača.
Prekomjerno opterećenje koljena je jedna od najgorih stvari koja se može dogoditi mladom igraču. Tako ga stavljate u poziciju iz koje je otežan sportski napredak, dok mu u isto vrijeme visi ”mač nad glavom” od ozljede koja mu može izbrisati karijeru u jednom danu.
Kako prevenirati ozljede koljena u nogometu?
Kroz trening
Svaki igrač ima svoju fizionomiju. Zbog toga su pokreti slični, ali ne jednaki kod svih. Analizom pokreta se može otkriti da li se igrač kreće tako da opterećuje koljeno. U tom slučaju se korigiraju pokreti koji bi u budućnosti mogli ”potrošiti” dijelove koljena.
Osim korekcije pravilnim treningom tijelo se adaptira na igranje nogometa. Igranje određenog sporta zahtjeva aktivaciju specifičnih mišića i mišićnih skupina. Upotreba ih čini jačima i izdržljivijima. Sposobnima da izdrže silu i napore koje su specifični samo za taj sport. To smanjuje rizik od ozljede. Tako i nogometaši imaju bolje razvijene mišiće nogu koji štite koljeno.
Odabir ispravnih trenažnih sadržaja pomaže da se tijelo optimalno razvije. To mu omogućava da bude otpornije za nogometne izazove. Igrači koji imaju bolji program u načelu imaju i zdravija tijela.
Pravilna prehrana
Koljeno se sastoji od kostiju, tetiva i mišića. Oni se treningom troše, ali se nanovo izgrađuju kroz elemente koji se unose hranom. Osiguravanje dostatne količine proteina u prehrani pomaže u razvoju mišića. Ugljikohidrati su gorivo za mišićni pogon.
Kalcij je mineral koji je neophodan za kvalitetu kostiju i hrskavice. On se dobiva iz povrća i mliječnih proizvoda. On je jedan od minerala kojeg možemo uzeti kroz hranu, dok je za druge preporučeno da se uzima nadomjestak prehrani u obliku napitaka ili kapsula.
Sportska prehrana bi trebala biti šarolika i izbalansirana. Ona zauzima važan faktor želimo li održati zdravo tijelo. Bilo kakav nesrazmjer ili deficit može dovesti do ozljede. Ovisno o intenzitetu i volumenu treninga, te stupnju tjelesnog razvoja, odgovoran sportaš bi trebao imati plan prehrane potpisan od nutricionista.
Sportski život
Sportaš nije poziv. To je stil života. Dok sportaš ”odmara” od treninga njegovo tijelo ubrzano radi kako bi ga pripremilo za novi trening. Čisti sva smeća iz organizma koja su proizašla vježbanjem, krpa sve rupe nastale traumama, te jača neuronske veze kako bi buduća izvedba bila bolja.
Za to mu je potrebna umjerena aktivnost, kvalitetan san i hrana. Duhanski dim i alkohol dodatno opterećuju organizam. Jednako kao neadekvatna hrana bez nutritivnih vrijednosti. Samo jedna besana noć zbog provoda ili stresa može biti kobna i dovesti do teških ozljeda. Više njih u nizu garantiraju probleme.
Na tijelo treba misliti i dok se ne bavimo treninzima ili natjecanjima. Ono živi i u periodu između toga. Ono ima svoje potrebe. Treba ga njegovati kroz umjerene aktivnosti poput šetnje ili laganog bicikliranja, istezanja, masaže i sličnoga. Tako se drastično smanjuje rizik od ozljede.
Na tijelo treba misliti i dok se ne bavimo treninzima ili natjecanjima. Ono živi i u periodu između toga.
Koji su faktori koji povećavaju rizik ozljede koljena?
Pretreniranost
Umor je glavni faktor kad su u pitanju ozljede koljena. Kad su mišići umorni oni ne mogu pružiti koljenu zaštitu. U tim trenucima svaki pokret, odnosno nagla promjena smjera može biti fatalna po ligamente koljena.
Do umora dolazi kada su loše planirani treninzi. Previše intenzivnih treninga u kratkom vremenu. Također može doći jer je tijelo nespremno nakon povratka od ozljede. Forsiranje povratka igrača na teren. Ako igrač ne koristi pauze između treninga za odmor nego recimo za zabavu on će biti umoran.
Teren za igru
Umjetne trave ne pomažu kod ozljeda koljena. Istraživanja pokazuju da igrači koji treniraju na umjetnim podlogama češće ozljeđuju koljena. To je jer takva podloga izaziva veliki otpor ili trenje prilikom promjene smjera. Posljedica toga je stvaranje veće sile na koljeno.
Osim umjetnih podloga koljena su ranjivija na mokrim, zaleđenim i skliskim podlogama. Na takvim terenima se teže kontroliraju pokreti. Nije se jednostavno zaustaviti. Dolazi do proklizavanja koja mogu rezultirati pucanjem ligamenata.
Tjelesna građa (genetika)
Spuštena stopala, deformacije u kralježnici i druga tjelesna obilježja utječu na koljeno. Cijeli lokomotorni aparat u tijelu je povezan. Pokret u jednom zglobu se prenosi na susjedni. Ako sportaš ima deformitete ili nema dobro izgrađene mišiće onda se nalazi u rizičnoj skupini.
Pravilan trening i briga o svim skupinama mišića od trbušnih, leđnih do onih na nogama pomaže. Također se mora obratiti pažnja da skupine mišića budu izbalansirane po snazi.
Na genetiku se ne može utjecati. Ona je prisutna. Ipak možemo ublažiti štetu koja se manifestira genetskim nasljeđem. To se može učiniti raznim pomagalima kao što su ulošci za stopala ili steznici uz redovno primjenjivanje tjelesne higijene u vidu vježbanja.
Ubrzan rast i razvoj
Tinejdžeri su ranjiva populacija u nogometu. Zahtjevno je programirati i održavati trenažne sadržaje s mladima. Baš u trenutku kada se njihovo tijelo ubrzano razvija dolazi do povećanja mase i volumena opterećenja.
Pretjerano korištenje vježbi s čučnjevima, skokovima i doskocima može dovesti do raznih implikacija od kojih je jedna od njih ozljeda koljena. Zbog toga s tako mladim igračima bi trebali raditi stručnjaci koji su svjesni problema.
Nekontrolirano opterećenje koljena je jedna od najgorih stvari koja se može dogoditi mladom igraču. Tako ga stavljate u poziciju iz koje je otežan sportski napredak, dok mu u isto vrijeme visi ”mač nad glavom” od ozljede koja mu može izbrisati karijeru u jednom danu.
Zaključak
Teške ozljede koljena su traumatična i bolna iskustva. One ostavljaju psihičke i fizičke tragove na nogometaše. Mnogi od njih se u potpunosti nikada ne oporave. Ozljeda pogađa sve, ali najteže profesionalne i mlade igrače. Oni su osjetljivi na duge pauze i teže su posljedice.
Ostale ozljede koljena umanjuju nogometnu izvedbu što dovodi do nerazumijevanja i pogrešnog tumačenja igračevog talenta.
Slično kao i s drugim ozljedama vrijedi uzrečica ”bolje spriječiti nego liječiti”. Sukladno s time treba povesti brigu o načinu treniranja i života kako nas upravo on ne bi iznenadio s negativnim događajima.