Loš dan
U pripremi nogometne utakmice trener se obično fokusira na dva do tri ključna igrača. Računa na njihovu vještinu. Ona se ogleda u donošenju kvalitetnih odluka u teškim situacijama. Brzina reakcije te odabir kvalitetnih rješenja u igri čini razliku. Ekipa koja donosi brže i kvalitetnije odluke na terenu dominira. Kao i u šahu, velemajstor nije onaj koji samo povlači dobre poteze. Velemajstor je onaj koji ih povlači unutar ograničenog okvira.
Unutar prvih pet minuta utakmice, kao trener mogu pretpostaviti kakvi su mi izgledi za pobjedom. Imam li igrača ,na ključnoj poziciji, kojem je taj dan brzina i kvaliteta donošenja odluke ispod optimalne razine, priprema utakmice mi pada u vodu. Igra se na njemu razbija kao more o stijene. Ima li više takvih igrača, poraz je gotovo neizbježan.
Lošu igru nije teško primijetiti, kao ni promjenu u kvaliteti igre pojedinca. Za to nije potrebna naročita izobrazba ili statistički podaci. Dovoljno je doživjeti momčad ili igrača kad igra na visokom nivou s doživljajem kojeg pokazuje kad igra slabije.
Netko će reći da taj igrač ”nije došao na utakmicu”. Komentirat će se kako ima loš dan. U slikovit opis njegove igre ide ”nema krvi’‘ ili ”prespavao je utakmicu”. Ono što će malo tko ustanoviti je razlog takvog nastupa. Zašto se događa da nogometaš igra neprepoznatljivo taj dan? Razlozi mogu biti razni. Zbog ozljede, bolesti ili stresne situacije koja djeluje na igrača iz okoline. Razlog može biti i trenerova loša priprema za samu utakmicu.
Ali razlog može biti i jednostavan, zbog jedne loše noći čovjek može imati jako loš dan. Igrač se nije naspavao kako treba. Zbog toga ne liči na sebe. Razina igre mu je ispod razine. Zbog toga pati cijela momčad, ali i šire.
Osuđeni smo na halucinacije
U snu haluciniramo, imamo deluzije, doživljavamo iluzije. To je zanimljivo, jer isto to nam se može dogoditi ako nam nedostaje sna. Jednostavno ne možemo izbjeći period promjene percepcije stvarnosti, htjeli mi to ili ne. Iz nekog razloga su važne.
Spavanje je iznimno stara pojava na planeti Zemlji. Ne spavaju samo složeni organizmi nego i oni jednostavniji. Svi imaju nekakav ritam. Vrijeme kad su aktivni, odnosno kad odmaraju. Samim tim i čovjek.
Kvantiteta i kvaliteta
Količina spavanja ovisi od organizma do organizma. Lav spava i po dvadeset sati. Čovjek spava slično kao i primati. Odraslom čovjeku je u prosjeku potrebno osam sati sna. Mlađim ljudima, odnosno djeci treba više sna, dok je starci manje spavaju. Tijelo sportaša traži više sna od prosječnog čovjeka.
San se dijeli u dvije faze. NREM i REM fazu. Ono što je tipično za čovjeka je da ima izrazito dugačku REM fazu u odnosu na primate. Čovjekova REM faza traje do tri puta više od njegovih životinjskih rođaka. Takav način spavanja je ubrzao razvoj mozga i ljudsku evoluciju.
Upravo REM faza se povezuje s učenjem. Djeca imaju veći omjer REM sna u odnosu na odrasle. NREM i REM faze se izmjenjuju u toku noći u pravilnim intervalima. Zbog toga je važno da čovjek ispava dugo, ali i kvalitetno bez distrakcija i uz što manje buđenja.
U REM fazi mozak učvršćuje živčane veze koje su nastale učenjem novih vještina. To vrijedi i za nove motoričke vještine. Djeca koja više spavaju imaju snažniju memoriju, bolje vladaju emocijama, lakše savladavaju školsko gradivo i brže usvajaju sportske vještine. Dugoročno kvalitetan san visok utjecaj na razvoj.
Jedna noć lošeg spavanja
Kvaliteta igre
Kratkoročno san šteti sportskoj izvedbi. Oni koji su vozili automobil umorni imaju iskustvo kako nesanica djeluje na brzinu reakcije. Uz alkohol umor je najveći uzročnik smrti na cestama. Reakcije nenaspavane osobe mogu izgledati poput one omamljene drogom ili alkoholom.
Ig
ranje nogometa ili rukometa izaziva snažniji podražaj na organizam čovjeka od vožnje po autocesti. Od sportaša se očekuju brže i preciznije reakcije. Situacije na terenu se mijenjaju iz sekunde u sekundu. Fizički umor koji nastaje igranjem dodatno otežava živčani procesor.
Kvalitetan nastup na utakmici nema alternativu. Sportaš se treba naspavati kako bi njegova izvedba bila na očekivanoj razini. Napredak je moguć jedino kod maksimalnih podražaja. Umor uzrokovan lošim snom utječe na razmišljanje ali i na kontrolu kretanja tijela.
Ozljede
Izgubiti utakmicu i nije najveći problem koja se može dogoditi umornom igraču. Upravo zbog oslabljenih reakcija, odnosno refleksa, igrač može doživjeti težu ozljedu. Nesvjesna kontrola mišića je slabija i to može dovesti do lakšeg popuštanja mišića u odnosu na vanjsku silu. Također refleks obrane ili zaštite tijela je sporiji. Reakcije na udarce i padove su lošije. To dovodi do lomova i ruptura mišića. Takve ozljede iziskuju dugotrajno liječenje i mogu dovesti do prekida karijere.
Izgubiti utakmicu i nije najveći problem koja se može dogoditi umornom igraču. Upravo zbog oslabljenih reakcija, odnosno refleksa, igrač može doživjeti težu ozljedu.
Bolesti
Da bi se organizam dovelo u formu potreban je kontinuitet. Jedan trening se nadograđuje na drugi. Progresivno raste volumen vježbanja odnosno opterećenje. Preskakanje treninga nije dobro. Izostanak zbog bolesti ne vrača igrače na točku prije bolesti. Vraća ih unazad.
Znanstveno je dokazano da prilikom jedne neprospavane noći čovjek ima veću šansu da pokupi virozu i to do 3-4 puta. Spavamo li manje od 5 sati u noći naš imunosni sustav će sljedeći dan raditi na 25%. To je moramo priznati izrazito riskantno. Čak i ako sportaši imaju slobodan dan, spavanje je važno.
Znanstveno je dokazano da prilikom jedne neprospavane noći čovjek ima veću šansu da pokupi virozu i to do 3-4 puta. Spavamo li manje od 5 sati u noći naš imunosni sustav će sljedeći dan raditi na 25%.
Faktori koji bi roditelji trebali eliminirati
Nikotin
Duhanski dim je loš na djecu. Čak iako ona ne puše, boravak u prostoriji s duhanskim dimom ih čini pasivnim pušačima. Nikotin djeluje na kemiju u dječjem mozgu. Posljedice su remećenje kvalitetnog sna. Zbog toga, ali i zbog drugih negativnih posljedica, djecu trebamo kloniti zadimljenih prostorija.
Kofein
Kofein je supstanca kojom se drogira najveći broj ljudi na planeti. Asocijacija za kofein je kava. Djeca ne piju kavu, ali mogu piti napitke koji sadrže kofein. Razno razne cole su pune kofeina. Mladež može unijeti više kofeina od odraslih kroz gazirane napitke. Takve stvari su iznimno loše jer na duži period blokiraju receptore umora. Dijete ne osjeća umor iako je umorno. Prolongira se i smanjuje san. Kvaliteta sna je loša.
Tehnologija
Plavo svijetlo koje emitiraju monitori s pametnih telefona djeluju na hormone. Igranje igrica ili surfanje u večernjim satima negativno utječe na san. U tom slučaju će djetetu trebati puno više vremena da zaspi. Umjesto gledanja u ekrane trebala bi se razviti navika čitanja knjige prije odlaska u krevet.
Nažalost mnoga djeca ostaju budna do kasno u noć igrajući svoje omiljene video igre. Na žalost takvo ponašanje nije u skladu sa sportskim životom. Sve je više mlade populacije koja zbog toga posjećuje liječnike. Njima tehnologija ozbiljno narušava kvalitetu života, a ne samo sportsku izvedbu.
Loša okolina
Da bi dijete kvalitetno spavalo ono mora boraviti u obitelji gdje vladaju kvalitetni međuljudski odnosi. Bezbrižno i prihvaćeno dijete lakše prorađuje stres i brže se opušta. Također soba u kojoj boravi bi trebala biti izolirana od glasnih zvukova i svijetla. Temperatura prostorije treba biti oko osamnaest stupnjeva Celzijusa.
Problem noćnih treninga
Mnoga djeca imaju kasne noćne treninge. To nikako nije dobro za njihov razvoj. Ako djetetu trening završava kasno ono ne stigne na vrijeme kući. Uz to mu treba vremena da obavi večernju rutinu i pripremi se za spavanje. Trening pobuđuje živčani sustav čovjeka i luče se hormoni koji organizam drže budnim. Potrebno je određeno vrijeme da se osoba smiri u toj mjeri da može zaspati.
U razvijenim zemljama škola pogoduje talentiranim sportašima. Nastava je isključivo u jutarnjim satima tako da se treninzi mogu organizirati u popodnevnim satima. To je puno bolja opcija nego večernji trening.
Mnoga djeca imaju kasne noćne treninge. To nikako nije dobro za njihov razvoj. Ako djetetu trening završava kasno ono ne stigne na vrijeme kući. Uz to mu treba vremena da obavi večernju rutinu i pripremi se za spavanje.
Mi u Hrvatskoj nemamo infrastrukturu koja je neophodna za našu djecu. Nedostaju nam škole i igrališta. Nemamo kvalitetne razvojne programe koji bi u budućnosti mogli pomoći da nam djeca ne moraju trenirati po noći.
Treneri koji mogu raditi ujutro i popodne su skuplji od trenera koji mogu držati treninge u večernjim satima. Jeftinije je angažirati amatera koji odradi trening poslije posla od trenera profesionalca koji mora raditi za punu plaću.
Izgradnja terena je skupa investicija. Ne stignu svi trenirati u malo popodnevnih terena. Određene ekipe su osuđene na kasno noćne treninge. Bez obzira kad završava trening svima škola počinje u isto vrijeme. Kvaliteta života i sna sportaša je narušena u odnosu na prijatelje iz školskih klupa.
Zaključak
Kvaliteta sna nepobitno utječe na sportske izvedbu i razvoj mladeži. Usvajanje zdravih navika bi trebao biti prioritet svoj djeci, pogotovo sportašima.
Klubovi i roditelji bi trebali educirati djecu o važnostima kvalitetnog sna. Dobre navike se usvajaju od početka, dok su igrači još mladi.
Svi zajedno bi trebali raditi na uklanjanju loših faktora koji negativno utječu na san i samim time na zdravlje nogometaša. Ako se ne reagira preventivno, posljedice će se povećavati. Polaskom u srednju školu naši sportaši spavaju sve manje dok konzumiraju sve više proizvode koji sadržavaju kofein.
U isto vrijeme volumen treninga se povećava. Opterećenje za tijelo je izrazito visoko. Povećava se i psihološki pritisak. Sve više se gleda sportske i školske rezultate. Ne čudi što se sve više mladih ozljeđuje na treninzima i utakmica. Amplitude u sportskim izvedbama su velike.
Da bi doživjeli svoj životni san i uživali u njemu potrebno je njegovati i cijeniti vrijednosti onog klasičnog sna kojeg ponekad uzimamo zdravo za gotovo. Zbog toga je ponekad bolje savjetovati mlade da preskoče utakmicu,ako su već preskočili spavati tu večer. Još bolje ih je educirati da shvate vrijednost sna, tako da dobro razmisle kako će se ponašati žele li postati uspješni sportaši.
