Anyone who thinks that sunshine is happiness, has never played soccer in the rain.
Nogomet je sport koji se igra na otvorenim prostorima
Čim se naoblači i oblaci počnu prijetiti kišnim kapima, trenerov mobitel se užari od poruka i telefonskih poziva. Glavno pitanje koje se tog dana provlači je ”Hoće li biti treninga zbog kiše?”. Takva pitanja često postavljaju roditelji koji nemaju iskustva s treniranjem nogometa. U tome najčešće prednjače zabrinute majke koje ne žele da im se dijete prehladi usred nogometnog treninga.
Nogomet je sport koji se većinom igra i trenira na otvorenom prostoru. To ima svojih prednosti, pogotovo u travnju ili svibnju kada je idealno vrijeme za provoditi svoje vrijeme na otvorenim površinama. Međutim nogometna sezona se proteže na gotovo cijelu godinu i zahvaća jesen i dijelove zime kada vremenski uvjeti nisu najidealniji.
To je period kada vladaju viroze i nestabilno vrijeme. Vrijeme zna biti nepredvidivo s padalinama. U Zagrebu ima približno po osam kišnih dana mjesečno, tijekom svih dvanaest mjeseci u godini. Ono što se razlikuje je mjesečna količina oborina. Zanimljiv je podatak da najveća količina oborina padne u svibnju i lipnju.
U vrijeme dok pada kiša dječja igrališta su u glavnom pusta. To se ne može reći i za nogometna igrališta na kojima se trenira i igra po kiši. Roditelji se s razlogom pitaju zašto bismo pustili dijete na nogometni trening po kiši, ako ga već ne puštamo u park pod istim uvjetima. Postoji li nešto što treneri znaju a da roditelji ne znaju?
Neutemeljeni strahovi
U prosječnoj hrvatskoj obitelji vjerojatno postoji bar jedna osoba koja tvrdi da bolje pozna stvari nego liječnik. To je obično starija osoba prepuna životnog iskustva koja znanje crpi iz tradicionalnih izvora i tako nadomješta formalno obrazovanje. Ona ima svoje metode kako liječi prehlade i ništa ju ne može pokolebati da promjeni stav.
Tradicionalnih, neutemeljenih uvjerenja društvo nije ni svjesno, jer se toliko ukorijene u ponašanje, da postanu istine koje ljudi ne preispituju. Ne znam zbog čega i kako je sve počelo, ali ispada da se hrvati jako boje prehlade. Tu tezu potkrepljuje Kaleigh Hendershot, Amerikanka koja se udala za Hrvata i preselila u lijepu našu. Ona se na svom youtube kanalu iščuđava hrvatskim praznovjerjima.
Redom nabraja uvjerenja koja nisu prisutna u SAD, a tipična su za Hrvate : ”ako sjedite na hladnom kamenu, prehladit ćete se…”, ”čuvajte se propuha dok provjetravate kuću, on je jako opasan…”, ‘‘tko zimi izlazi van bez pulovera gotovo sigurno riskira bolest..” Približavajući ući im društvena razmišljanja iz druge domovine Hendsershot zabavlja američku publiku.
Dok se nekima u Hrvatskoj takva uvjerenja čine ispravnima i brane ih, drugima su trivijalna ili zabavna. Ono što svakako nije zabavno su moguće posljedice pretjeranog straha od prehlade. Ako se roditelji djecu odgajaju strahujući da će se dijete prehladiti mogu uskratiti djetetu vrijeme kretanja i boravka na otvorenom.
Tradicionalnih, neutemeljenih uvjerenja društvo nije ni svjesno, jer se toliko ukorijene u ponašanje, da postanu istine koje ljudi ne preispituju.
Posljedice loših navika
Koliko je strah od prehlade velik možda bi trebalo provjeriti u ozbiljnim istraživanjima. Ono što trenutno možemo primijetiti su sablasno prazni dječji parkovi dok s temperature niže ili prijeti kiša. Takvo zaštitničko ponašanje roditelja vjerojatno pomogne djetetu da izbjegne virozu ili dvije godišnje. Međutim dijelom zbog takvog stava odgajatelja, djeca će nam provesti više vremena u stanu i pred ekranima.
Nedostatak kretanja nije jedini razlog što su nam je u populaciji omjer pretilih ljudi veći od EU prosjeka. To je umnožak loših navika koje se teško mijenjaju. Pretilosti nisu oslobođena djeca općenito, niti konkretno sportaši početnici.
Pretilost je samo jedan problema koji se javlja zbog manjka provođenja vremena na otvorenom. Boravak u stanovima i kućama čekajući idealno vrijeme ima za posljedicu nerazvijenost motoričkih vještina. Motorika se može razvijati i u kući ali je to više iznimka nego slučaj. Trčanja, skakanja, puzanja i penjanja su aktivnosti koje se najviše upražnjavaju u dječjim parkovima.
Ono što trenutno možemo primijetiti su sablasno prazni dječji parkovi dok s temperature niže ili prijeti kiša.
Kako je ljudski organizam iznimno kompleksan onda se jedna vještina nadograđuje na drugu ili jedan problem prouzrokuje druge probleme. Dr. Ranko Rajović član međunarodnog Mensinog odbora za nadarenu djecu i autor knjige ”IQ djeteta- briga roditelja” govori kako se inteligencija razvija kroz pokret i igru.
Trčanja, skakanja, puzanja i penjanja su aktivnosti koje se najviše upražnjavaju u dječjim parkovima.
Vjerovali ili ne znanstvenici su pronašli pozitivnu vezu između skakanja po vodenim lokvicama i razvoju moždanih sinapsi koje utječe na inteligenciju. Zbog toga djeca podsvjesno imaju potrebu skakati po njima. Uz to nadodaje kako su mnoge smetnje od kojih djeca pate poput disekcije ili problema s govorom povezane s prekomjernim gledanjem tv u najranijoj dobi.
Od svih smetnji koje mogu nastati nedostatkom kretanja, roditelji se naviše brinu onim problemima koji mogu nastati usred kretanja po kiši. Razlika između tih problema je što se problemi koji nastanu uslijed kroničnog sjedenja ili gledanja televizije imaju dugoročne posljedice koje se teško ispravljaju. Loša postura tijela, ravna stopala, nerazvijena motorika i koordinacija samo su neki od problema koji nastaju u mladosti a čovjek od njih može patiti kroz cijeli život.
Vjerovali ili ne znanstvenici su pronašli pozitivnu vezu između skakanja po vodenim lokvicama i razvoju moždanih sinapsi koje utječe na inteligenciju.
Koliko je zapravo opasna kiša?
Kiša sama po sebi nije štetnija od tuša kojeg upotrebljavamo u svakodnevnom životu. Opasno pod zdravlje je ako de dijete pothladi. Kišom namočena roba, uz druge faktore kao što je niska temperatura i vjetar, može dovesti do pada tjelesne temperature.
Hipotermija je opasna i treba ju izbjegavati. Normalna tjelesna temperatura tijela je 36.5 C za odrasle dok djeca imaju nešto višu temperaturu. Pothlađenost se definira kad unutarnja tjelesna temperatura padne ispod 35 C.
Kako ne bi došlo do Hipotermije tijelo se bori drhtavicom ne bi li aktiviralo mišiće i potaklo ih za zagrijavanje. Nogometašima, ako su adekvatno obučeni, ne može tako lako pasti fizička temperatura. Pogotovo ako ne puše vjetar i nisu izloženi niskim teperaturama. Oni mogu, usprkos kiši, imati povišenu tjelesnu temperaturu, često iznad 37 C. Njihov organizam je dobro zagrijan.
Nogometašima, ako su adekvatno obučeni, ne može tako lako pasti fizička temperatura. Pogotovo ako ne puše vjetar i nisu izloženi niskim temperaturama.
Takvom režimu rada organizma ne može doći do značajnog pada imuniteta zbog vremenskih uvjeta. Samim tim vjerojatnost da će se netko prehladiti je zanemarivo mala. Za vrijeme treninga možemo primijetiti djecu čija su tijela toliko vruća da se hlade kroz znojenje i roditelje koji drhte smrznuti pokraj ograde.
Kako pripremiti dijete za trening na kiši?
PRIPREMITE MU OPREMU ZA KIŠU
Standardna oprema za kišu je kišna jakna koja se može nabaviti u paketima opreme za nogometaše. Ona sprječava da kiša namoči odjeću i štiti od blagih udara vjetra. Kvaliteta kišne kabanice i količina kiše određuju koliko će dugo oprema ispod kabanice ostati suha.
Ako je vani iznimno toplo i igrače uhvati kratki ljetni pljusak na trening onda se ne preporučuje kabanica jer bi se tijelo u njoj moglo pregrijati. To može uzrokovati dehidraciju organizma što je opasno po zdravlje.
U zimskim i hladnim danima ispod kišne kabanice je poželjno imati termo podmajicu i hlače koje će dodatno zadržavati toplinu tijela. Termo majica i potlače mogu doći ispod dresa ili ako je hladnije djeca bi ih trebala obući ispod trenirke. Temperaturu tijela održavaju još kapa, rukavice i deblje čarape.
Opasnost od podhlađivanja nakon treninga
Prava opasnst od pothlađivanja se krije nakon treninga. Za vrijeme treninga igrač ne osjeti hladnoću nego vrućinu. Tijelo se hladi znojenjem. Čim fizička aktivnost završi djeca bi se trebala presvući u suhu i toplu odjeću.
Ako dijete ne može da se presvuče odmah poslije treninga bit će dovoljno da ga se ogrne u zimsku jaknu i odvede u grijanu prostoriju ili automobil. Tako nećete dopustiti tijelu da izgubi toplinu. Vodite računa kada pada kiša da stavite u torbu ručnik i rezervnu odjeću.
Kada se ne bi trebalo trenirati na otvorenom po kiši?
GRMLJAVINSKO NEVRIJEME
Nogometna igrališta znaju biti pogođena munjama. Rasvjetni stupovi na kojima su reflektori, vratnice i stabla oko igrališta mogu privući munju. U takvim situacijama može doći do tragičnih posljedica po ljude koji se zateknu na terenu. Zbog toga bi svaki odgovorni trener trebao prekinuti ili pauzirati trening za vrijeme grmljavinskog nevremena i poslati igrače na sigurno.
SNAŽAN VJETAR
Subjektivni osjećaj hladnoće, dok puše vjetar se razlikuje od objektivnog stanja što očitava termometar. Kako pada temperatura i pojačava se puhanje osjećaj i hladnoće raste. Ako je koža navlažena kišom hladan vjetar može brzo spustiti temperaturu tijela. U takvim trenucima više ni tjelesna aktivnost ne može održati organizam toplim. Osim što snažan vjetar hladi tijelo, on ometa kontrolu lopte na otvorenom. U takvim slučajevima je potrebno ostati u zatvorenim prostorima.
PROLOM OBLAKA
Kišne kabanice mogu biti učinkovite kod lagane do umjerene kiše. Prolomi oblaka, kad u kratkom vremenu padne puno vode po četvornom metru čine trening za djecu neizvedivim. Bez obzira što se pljuskovi mogu dogoditi ljeti dok je temperatura ugodna, oni sprječavaju nogometnu obuku.
Teren ne uspijeva u kratkom vremenu apsorbirati kišnicu te se stvaraju lokve. Kontrola lopte u takvim uvjetima može biti problematična za igrače. Treneru je komunikacija otežana. Prolomi su često intenzivni i kratki tako da se preporučuje odgoda početka treninga ili zaustavljanje.
BLATAN ILI POPLAVLJEN TEREN
Kiša može utjecati na kvalitetu terena s prirodnom travom. Dugotrajne oborine često onesposobljuju prirodne terene. Kontrola lopte je teška na takvim terenima, blato se lijepi na odjeću i zna biti neugodno za djecu ako su niže temperature.
Oporavak poplavljenog terena nakon treninga bi bio dugoročan i skup zbog oštećenja koje igranje ostavi na travi. Upravo zbog tog razloga sve više se klubova zalaže za izgradnju igrališta s umjetnom travom. Ona su izgrađena od plastičnih i gumenih materijala koji su otporni na kišu. Poput velikog debelog tapisona. Ako je sustav odvodnje dobro konstruiran, na takvim terenima se može igrati nogomet i kod većih oborina.
KOD PRIVREMENO NARUŠENOG ZDRAVLJA
Trening po kiši od nogometaša iziskuje dodatnu energiju. Teren i lopta su skliski te je teže kontrolirati pokrete tijela. Dolazi do proklizavanja što stvara dodatno opterećenje za mišiće. Kiša može dodatno ohladiti organizam pa tijelo mora ulagati dodatni napor za održavanje temperature.
Nakon preboljelih prehlada ili viroza imunološki sustav igrača je oslabljen. Mudro je preskočiti trening na kiši dok se organizam u potpunosti oporavi. Alergijske reakcije u proljeće također znaju negativno utjecati na zdravstveno stanje djeteta.
Nakon preboljelih prehlada ili viroza imunološki sustav igrača je oslabljen. Mudro je preskočiti trening na kiši dok se organizam u potpunosti oporavi.
Razmislite o slanju djeteta na kišu ako je unazad jednog dana bilo izloženo stresnim situacijama. To može biti fizički napor gdje nije došlo do potpunog oporavka. Umor i bezvoljnost nisu dobri indikatori. Nedostatak sna i loše provedena noć bi trebao biti signal da se odgodi trening.
Što napraviti ako pada kiša prije treninga?
PROVJERITE ZDRAVSTVENO STANJE DJETETA (pokazuje li znakove umora, viroze…)
PRIPREMITE OPREMU ZA TRENING PO KIŠI (kopačke, kišna kabanica, rezervna roba..)
OSTANITE U KONTAKTU SA TRENEROM (provjeravajte obavijesti i budite strpljivi)
Prije nego što donesete odluku o tome hoće li te poslati dijete na trening ili ne imajte na umu da je vrijeme promjenjive prirode. Ako trenutno pada kiša možda će kroz neko vrijeme oslabjeti ili prestati. Ni Vakula ne može pogoditi točnu prognozu za lokalno područje. U krugu od 10 km na jednom mjestu može biti pljusak dok je na drugoj lokaciji sunčano. Na pitanje hoće li biti treninga zbog kiše 2- 3 sata prije početka je često nemoguće odgovoriti.
Prije nego što donesete odluku o tome hoće li te poslati dijete na trening ili ne imajte na umu da je vrijeme promjenjive prirode. Ako trenutno pada kiša možda će kroz neko vrijeme oslabjeti ili prestati.
Imajte na umu da trener može organizirati trening u zatvorenom. To može biti prostorija za fitness, soba za sastanke ili improvizacija treninga u hodniku klupske zgrade. Zbog toga, ako niste sigurni, provjerite s trenerom hoće li trening biti u kišom zaštićenom prostoru.
Zbog toga…
Roditelji bi trebali promisliti prije nego što djetetu zabrane trening po kiši. Pogled na tmurno nebo ne bi trebao biti jedini čimbenik u donošenju odluke. Ponekad se čini jednostavnijim ostaviti dijete u kući, bez treninga nego preuzimati odgovornost i rizik prehlade na sebe.
Putovanje linijom manjeg otpora ima svoje nedostatke. Iza svake vaše odluke stoji skrivena poruka koju djeca mogu iščitati. Pridodavanjem strahu od prehlade veću pozornost nego što to zaslužuje ili tretiranje neutralne kiše kao nečeg negativnog roditelji daju loš primjer svojoj djeci.
