”Šest ili sedam ujutro, nije važno. Navečer bih uzeo ključ, otvorio vrata dvorane i trenirao. Čistačice i ja. One bi radile svoje, ja svoje. Nikad nisam propustio jutarnji trening. Nikad. Uzmem loptu, ubacim 500 ili više. Postavi stolice i driblam. I tako satima. I uživam.”
Dražen Petrović
Kako objektivno izmjeriti talent?
Da li ste se ikad pitali što je to talent i da li ga nasljeđujemo? Mnogi bi roditelji bili spokojni kad bi dobili odgovor da li je njihovo dijete talentiran nogometaš. Događa se da su informacije koje dobivamo iz okoline kontradiktorne ili netočne.
Postavlja se pitanje; kad bi mogli mjeriti talent kako bi se on objektivno mjerio? Da li se talentiranost može izmjeriti na nekim testovima ili je talent zapisan u našim genima? Da li se ljudi rađaju talentirani, ili je vještina naučena kroz vježbanje?
Treneri mogu neke igrače proglasiti talentiranima u ranom djetinjstvu, da bi se ta tvrdnja kasnije ispostavila netočnom. Moguća je i obrnuta situacija. Igrač na kojega nitko nije ozbiljno računao postane izvrstan. Primjer je Luka Modrić. Budimo iskreni, nitko nije slutio dok je bio tinejdžer, da će postati svjetska zvijezda.
Ako se za Luku Modrića nije mogla predvidjeti razina talenta, kako bi onda roditelji mogli znati da li je netko njihovo dijete krivo procijenio? Bilo bi puno jednostavnije za roditelje da znaju koliko je njihovo dijete talentirano. Trebaju li se ulagati u njega ili ga pustiti.
Već na prvom nogometnom treningu i najveće neznalice mogu primijetiti razliku između mini nogometaša dok trčkaraju za loptom. Određeno dijete pokazuje gracioznost u pokretima. On i lopta su kao jedno. Okrugli predmet mu se lijepi za nogu dok ono izvodi razne bravure. Drugo dijete ne može kontrolirati loptu, ali ni svoje noge. Posrće i pada preko lopte i noge mu se sapliću jedna o drugu.
Zbog čega je to tako? Da li je prvi igrač talentiraniji za nogomet od drugog? I može li nespretno dijete postati spretno u budućnosti?
Kretanje
Da bi mogli odgovoriti na pitanja koje smo postavili na početku teksta moramo pojasniti kako tijelo zapravo funkcionira. Iz mozga i leđne moždine stižu signali kroz živčane stanice u mišiće. Nakon toga se mišići pokreću.
Živčane stanice, odnosno neuroni, su povezane tako da jedna stanica stimulira drugu. To čine preko aksona koji provodi impuls . Cijeli taj proces možete zamisliti poput strujnog kruga. Jedan neuron šalje struju (impuls) prema drugom neuronu kroz akson koji ima ulogu strujne žice.
Ponavljamo li neku radnju više puta, taj prijenos podataka će biti brži i točniji. Igranjem nogometa ponavljaju se nogometne kretnje. U tom slučaju su pokreti sve precizniji što se očituje u koordinaciji tijela u odnosu na loptu. Sve skupa dovodi do bržih i preciznijih odluka u igri.
Nizanjem nogometnih akcija stvorit će se bolja povezanost između mozga i mišića u kontekstu onih akcija koji se odnose na nogomet. Svaki sport ima svoje specifične pokrete koji se povezuju živčanim putevima odnosno sinapsama. Zbog toga se treningom nogometa ne postaje isključivo nogometaš, nikako košarkaš.
Ponavljamo li neku radnju više puta, taj prijenos podataka će biti brži i točniji. Igranjem nogometa ponavljaju se nogometne kretnje. U tom slučaju su pokreti sve precizniji što se očituje u koordinaciji tijela u odnosu na loptu. Sve skupa dovodi do bržih i preciznijih odluka u igri.
Mijelin
Ovojnicu bijele boje oko aksiona nazivamo mijelin. Konstrukcijski je mekana, građena od masti. Ako smo za aksion rekli da je kabel kroz koji putuju signali za kretanje, mijelin je poput izolacijske trake oko aksiona ili kabla koji omotava žicu.
Velika otkrića vezana za mijelin i njegovu ulogu u sportu su se dogodila sredinom osamdesetih godina prošlog stoljeća. Ustanovljeno je da sportaši imaju veću količinu mijelina u svom tijelu. Količina mijelina je povezana s dobi sportaša, kvalitetom treninga i vremenom utrošenim na vježbanje. Vrhunski sportaši imaju veću količinu mijelina od amatera.
Što zapravo radi mijelin?
Mijelin obavija živčane stanice kroz koje prolazi impuls. Što je opna deblja to su impulsi točniji i brže kreću tijelom. Učenjem se utaba put. Ponavljanjem vježbe, oko živčane poveznice, se stvara deblji sloj mijelina koji od običnog puta radi autocestu. Mijelin poput dobrog izolatora pospješuje bolji protok informacija.
Djeca s većim slojem mijelina oko nogometnih sinapsi izgledaju i djeluju vješto. Naredbe iz mozga i leđne moždine dolaze prije do mišića. Njihove reakcije su brže. Bolje anticipiraju situacije u igri te se lakše prilagođavaju na nove momente unutar utakmice ili duela. Impulsi su točniji pa su njihovi pokreti koordinirani. To im omogućuje da preciznije udaraju loptu i skladnije se kreću u prostoru.
Mijelin od amatera radi profesionalca. Od osobe koja je loša radi dobru, od dobre izvrsnu. Pospješuje razinu vještine. To vrijedi za sve ljude i životinje sa sličnim živčanim sustavom. Ne postoji zdrava osoba kojoj vježba ne povećava mijelin u tijelu.
Mijelin od amatera radi profesionalca. Od osobe koja je loša radi dobru, od dobre izvrsnu. Pospješuje razinu vještine.
Kako se efikasno povećava mijelin?
Mijelin se povećava kroz vježbu. Ali svaka vježba ne okida jednaku proizvodnju mijelina. Razlika između dobrog i lošeg nogometnog treninga nije u estetici. To nema veze s time kako je trener posložio igralište i koliko rekvizita koristi. Dobar trening je onaj koji je potaknuo lučenje najviše mijelina kod nogometaša.
Dva trenera mogu zadati dvije identične vježbe. Jedan, koji razumije principe nastajanja mijelina će trening napraviti efikasnijim od drugog trenera. Svaka vještina ima svoje posebnosti u načinu učenja. Nisu ista pravila za pijanistu, bacača kugle ili nogometaša.
Razlika između dobrog i lošeg nogometnog treninga nije u estetici. To nema veze s time kako je trener posložio igralište i koliko rekvizita koristi. Dobar trening je onaj koji je potaknuo lučenje najviše mijelina kod nogometaša.
Mijelin u nogometu
Mijelin za nogomet će se stvarati u nogometnim situacijama. Nogometne situacije su te kad igrač ima suigrače za suradnju, protivnike za opstrukciju namjera, golove kao cilj igre. Pravi recept treninga se dobije tako da trener manipulira brojem igrača, veličinom terena i vrstom golova, odnosno ciljeva.
Efikasnost povećanja mijelina ovisi o treneru. On je zadužen da stvori poticajan ambijent igraču unutar nogometne igre. To se radi tako da se najprije nogometna igra pojednostavi. Umjesto igre 11 na 11 trener može složiti igru 4 na 4. Smanjenjem broja igrača, ali i prostora za igru povećava se intenzitet. To znači da igrač ima manje vremena za donošenje odluka. Protivnici su mu bliže.
Smanjenjem broja opcija u igri (manje igrača) i povećanjem brzine igre dolazi do povećanog broja pogrešaka. To je logično, u žurbi više griješimo. Igrači će griješiti, ali kad odigraju točno njihov mozak će zapamtiti. Taj jedan uspješan trenutak je pokretač pozitivnih promjena u organizmu. Tada se povećava razina mijelina. Djeci čak ne treba objasniti kad su točno pogodili suigrača s loptom. Oni sami primjećuju da li je dribling bio uspješan. Lopta u golu sugerira da je udarac učinkovit.
Trenerova uloga je da nogometašima osigura što više uspješnih akcija u što većoj brzini. Razina igre se kalibrira u odnosu na trenutne sposobnosti igrača. Da bi se osiguralo što više akcija trener minimalno prekida igru ili ju uopće ne prekida. Da bi mozak bio osjetljiv na dobre stvari trener se uglavnom služi pohvalama.
Igrači će griješiti, ali kad odigraju točno njihov mozak će zapamtiti. Taj jedan uspješan trenutak je pokretač pozitivnih promjena u organizmu. Tada se povećava razina mijelina.
Često prekidanje igre u nogometu nije poželjno. Dobacivanje i upravljanje igračima uzrokuje prekid procesa učenja. Prvaci se ne odgajaju na kritikama. Za to postoji i znanstveno objašnjenje. Osobe koje često prekidaju nogometnu igru, gdje igrači više gledaju i slušaju analize pogrešaka umjesto da igraju, propuštaju dovesti tijela u situacije povećane proizvodnje mijelina.
Mijelin i dob
Ne rađamo se svi s istom količinom mijelina. One bebe koje se rode s većom količinom mijelina imaju veću mogućnost da prije prohodaju od drugih. Ipak ta razlika u mijelinu kod zdravih ljudi je toliko mala da se da nadoknaditi s vremenom.
Svi drugi sisavci se rode s više mijelina od čovjeka. To je razlog zbog kojeg slon ili ždrijebe može hodati odmah isti dan nakon što dođe na svijet. Da bi čovjek dostigao te količine mijelina su mu potrebne godine života.
Nogometne vještine su kompleksnije od hodanja. Učenje nogometa zahtjeva više od deset godina napornog učenja. Osim treninga vrijeme učenja ima faktor u proizvodnji mijelina. S godinama se lučenje mijelina u tijelu smanjuje. Zbog toga mlađa djeca brže uče.
Djeca koja su odgajana u sredinama koja su bila poticajna za lučenje mijelina na prvi nogometni trening dolaze u prednosti koja je za druge nedokučiva. Više o tome kako roditelji mogu utjecati na proizvodnju mijelina pročitajte u tekstu.
U tridesetim godinama života lučenje mijelina drastično pada. U starosti dolazi do toga da gotovo izgubimo sav mijelin koji smo stvorili u mladosti. Oni ljudi koji su imali aktivniji život u mladosti će taj mijelin izgubiti kasnije. U životu će imati manje izgleda za nekim bolestima živčanog sustava.
Nogometaš prekida karijeru jer je izgubio razinu mijelina potrebnu za vrhunsku izvedbu u igri. Zbog toga nema više čarolije u njegovoj igri.
Ni jedan sportaš ne prestaje se baviti sportom jer izgubi snagu. Imamo body buildere u šezdesetim godinama. Nogometaš prekida karijeru jer je izgubio razinu mijelina potrebnu za vrhunsku izvedbu u igri. Zbog toga nema više čarolije u njegovoj igri. Odluke su mu sporije, preciznost mu opada.
Ima li zapravo talenta?
Prema istraživanjima o mijelinu talent gotovo da ne postoji. Postoje djeca koja se rode s malo većom količinom mijelina. Ona se zbog toga brže počnu kretati što kroz domino efekt u prvim godinama života napravi razliku. Više kretanja stimulira veću proizvodnju mijelina. Što smo mlađi mijelin se više luči. Što smo spretniji zabavnije nam se kretati. Što nam se zabavnije kretati to ćemo razviti kvalitetniju motoriku.
Ako su nam uvjeti isti približno ćemo se jednako razviti. Majmuni giboni žive u istom okruženju, stablo kao stablo. Provode jednako vremena skačući s jedno na drugo. Samim time svi nam izgledaju jednako vješto. Samo vrhunski stručnjaci mogu uočiti razliku. Ostalim smrtnicima svaki je jednako majmun vješt.
Prema istraživanjima o mijelinu talent gotovo da ne postoji. Postoje djeca koja se rode s malo većom količinom mijelina.
U nogometu dijete živi u dvije okoline. Jedna je ona obiteljska, druga je ona na nogometnom klubu. Roditelji su odgovorni za poticajnu atmosferu izvan treninga. Trener je odgovoran za stvaranje mijelina u klubu. Ako su obje okoline odgovarajuće dijete će postati majstor lopte.
Imamo li dijete koje je došlo na nogometni trening s drastičnim zaostatkom u vještini za pretpostaviti je da mu njegovo obiteljsko okruženje pruža dovoljno poticaja za usvajanje nogometnih vještina. Treba mijenjati životne navike kako bi efekti treninga bili vidljivi.
Dijete koje dugoročno stagnira u odnosu na vršnjake iz drugih klubova može imati problem s kvalitetnim podražajem na treningu. Ne stvara mu se dovoljno mijelina. Možda bi trebalo razmisliti o promjeni kluba. Ali budite oprezni s tim.
Ovo su jednostavna pojašnjenja. Razloga za nečiji usporen rast može biti više. Ljudsko tijelo je suviše da bi se na jednostavan način objašnjavali svi ishodi.
Ono što je neupitno da mijelin postoji i da pomaže sportašima. On je puno opipljiviji i konkretniji nego izraz ”talent”. Može ga se izmjeriti. Također se može utvrditi koje trenažne metode imaju većeg učinka u treniranju. S toga nema potrebe s izmišljanjem tople vode. Osigurajte djetetu uvijete kakve zaslužuje umjesto prazne priče o malim ili propalim talentima.
